Studenti javljaju
15. 11. 2013
Biju čuvare,pljačkaju njive
Gaj - "Kad me ošinuo iza vrata samo sam se skljokao.Pojma nemam čime. Izgubio sam svest. Posle , valjda sat ipo, probudim se. Vidim lepo me izbubecali. Još mi se okreću nebo i zemlja.. Lele! Sav krvav, ruke, kolena, zglobovi uttrnuli", priča Dragoljub Buzejka iz Gaja koji je batalio poljočuvarsku službu, pošto je doživeo blisku susret da kradljivcima po njivama.
Ako je leto, opustoše bašte da krompirom, lukom, boranijom... S jeseni kradu kukuruz i kupus. Ojađeni ratari prete da će da se naoružaju i sami čuvaju useve, jer je država slabašna da se suprostavi bandama pljačkaša.
Onomad, kad je bila slava Sveta Petka, Buzejkina njiva pod kupusom našla se na njihovoj meti. Komšija Goran Dimitrijević javlja mu da je "obrijan ceo breg " lisnatih plodova.
"Pa to je prikolica, prikolica ipo. A žena i ja se dogovaramo da ovih dana, kupus odnesemo na pijacu”, veli Buzejka.
Od Gaja, prema Dubovcu , u plodnoj dubodolini Lapa njive pod kupusom i kukuruzom. Tamo je porodicu Dimitrijević koja je javila Buzejkinim da su imali noćne posetioce. Došli, počupali kupus . Smestili u traktorske prikolice. i odjezdili. Sve se dešavalo u vreme kad su poljočuvari slavili Sveta Petku , obojica, potrefilo se, a poslodavac im izašao u susret, kaže, kao da se pravda, Milenko Petru, poljočuvar. Ispade tako nekom Sveta Petka a nekom šteta.
Dragan Dimitrijević, videvši opustošen deo njive, Buzejkinih ponavlja da će oružjem braniti rod i znoj. "Ma ubiću ga ko zeca, pa odo na robiju pevajući , ovo je prevršilo svaku meru".
Poljočuvar Petru u uniformi firme koja je sa kovinskom opštinom sklopila ugovor o čuvanju useva, "naoružan" samo mobilnim telefonom.Hvali tu spravicu , jer "dobro snima i noću".
A naoružanje pištolj, puška?
Kakvo crno naoružanje, čudi se pitanju:"oni nas makljaju čim stignu, a mi treba da ih stignemo i slikamo kao dokaz da su bili u krađi".
Doduše, duži i motorić "apeenac". Skoro beše kad je u ataru uočio lopove na traktoru sa prikoicom. On za njima. Oni gas. Posle trke stigao ih je. Požurio ispred 40 metara i stao da ih slika. Za dokaz.
"Udarili su me rudom i oborili. Pregazili i motor i mene. Ja krvav, prolaze Gajčani, a niko da stane , da vidi. Došla, jedna, druga policija... pitaju imaš li sliku. Ja ih odvedem do mesta gde su lopovi otišli. Brzo kukuruz podelili. Ostala samo tuluzina..."
Sa gorčinom u glasu Petru se seća vremena kad je selo listom ustalo da brani poljočuvara koji je ranio kradljivca u samoodbrani. Lopov ga je vilom oborio na zemlju. Zamahnuo, a poljar onako nauznak dohvatio pištolj pucao i pogodio ga u ruku. Gaj je peticijom odbranio poljočuvara.
Sad je drugačije, seljaci su kivni na poljare, jer misle da loše rade taj posao. Sve više njih prete da će se naoružati i sami presuđivati poljskim bandama.
2komentari na temu "Biju čuvare,pljačkaju njive"
Naslov
Pre nego sto sam ovo procitao, drug mi je ispricao sta je video svojim ocima. Sve gore navedeno je uglavno tacno, treba dodati i cinjenicu da policija nije htela da sastavi izvestaj sa terena, da je cak omalovazavala rad poljocuvara i gotovo se stavila na stranu poljokradica. Ljudi su preterali konjsku zapregu preko coveka. A policija objasnjava kako on nema ovlascenje njih da zaustavlja. Kako to u selu biva odmah su se skupili ljudi i stali u odbranu poljocuvara. Nakon visenavratne konsultacije telefon policija na kraju cini sta joj je duznost... Jadni poljocuvari...
odgovori na komentar:
Re: Beli medvedi i glineni golubovi
Re: Beli medvedi i glineni golubovi
Nedavno mi se javio telefonom poljočuvar. Kaže da ne sme da se predstavi, ali da situaciju u kojoj se nalazi doživljava ovako: lopovi su zaštićeni kao beli medvedi, a poljočuvari bez zaštite i sebe doživljavaju kao glinene golubove u koje svako može da puca. "Zato ja sad u ovoj bezvlasnoj zemlji svoj posao radim tako što kad vidim lopove, biram prvi žbuni da se sakrijem. Ne otkrivam položaj dok oni ne pokradu šta su naumili. Nisam lud da i preko mene predju kolskom zapregom i prebroje mi rebra i učine me invalidom za ceo život".
Prema njegovim rečima u svemu ovome pored zelene mafije koja hara njivama, kajmak skupljaju i firme sa zvučnim nazivom za poslove zaštite. One sa lokalnom samoupravom sklapaju ugovore o zaštiti polja, angažuju lumpeproletere za poljočuvare. Snabdeju ih sa uniformama , mobilnim telefonima sa kamerom i mopedima. Daju im mesečno tričavih 15 hiljada dinara, koliko otprilike iznosi i socijalna pomoć koju dobijaju mnogi od lopova zatečenih u kradjii. "Ja sam registrovao takve medju lopovima. Znam da svaki mesec u lokalnoj pošti stanu u red da prime tih petnaestak hiljada koliko je i moja plata. Meni glava u torbi za taj novac , a oni em dobiju pare em zaviju u crno vlasnika njive. "
Prema njegovim rečima , agencije koje angažuju poljočuvare za tu crkavicu, odbijaju da im vrate radne knjižice, od novembra do proleća, kad ih privremeno otpuštaju. Za to vreme ih n ne plaćaju. Naravno, u svemu ovome najlošije prolaze gradjani koji kao poreski obveznici pune lokalne budžete , a dvostruki su gubitnici , najpre kao vlasnici njiva koje pustoše lopovi , a onda i kao poreski obveznici jer njihov novac biva uludo potrošen.